O projektu

Opis projekta 

O kemijskom se strukovnom nazivlju u Hrvatskoj intenzivnije počelo raspravljati  potkraj 19. i početkom 20. stoljeća, nakon osnivanja visokih škola i sveučilišta, na kojima je kemija zauzimala zapaženo mjesto. U većem se dijelu 20. stoljeća, s izuzetkom razdoblja 1939-45. i nakon 1991., nametala unifikacija strukovnoga jezika, što je ostavilo trag do današnjih dana.

Iako se na prevođenju literature drugih govornih područja u smislu nomenklature (imenja) i terminologije (nazivlja) iz organske kemije radilo vrlo intenzivno, a donekle i u području anorganske kemije, to se nije dogodilo s analitičkom i fizikalnom kemijom. Sagledavanjem velikog broja pojmova koji opisuju standardne metode i postupke uočava se tradicionalno nazivlje koje se prenosi školskim i sveučilišnim udžbenicima, no problem se javlja pojavljivanjem sve većeg broja novih metoda i postupaka, prvenstveno modernih instrumentalnih metoda, pri čemu se u hrvatski jezik u većini slučajeva njihovo nazivlje prenosi iz engleskoga jezika i upotrebljavaju se u izvornom obliku. To stvara nove terminološke probleme, pa danas hrvatskome znanstvenom nazivlju prijeti anglizacija.

Zbog izrazite potrebe za definiranjem i usvajanjem hrvatskoga kemijskog nazivlja kao osnovice za udžbenike, monografije i publikacije iz domene kemije cilj projekta, Izgradnja hrvatskoga kemijskog nazivlja (KENA) u sklopu projekta koordinacije Hrvatsko strukovno nazivlje (STRUNA), Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske, je sastaviti bazu hrvatskoga kemijskog nazivlja i nazivlja papirne industrije, kao dijela baze hrvatskoga strukovnog nazivlja. Ovakvim elektronskim, a moguće i tiskanim terminološkim priručnikom hrvatski će jezik postati i jezik znanosti što će ga svrstati u ravnopravan položaj s drugim europskim jezicima.

Kako bi nazivlje bilo usklađeno sa sustavom hrvatskoga standardnog jezika pri tvorbi hrvatskoga kemijskog nazivlja biti će nužna uska suradnja kemičara sa znanstvenicima Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ) koji će osigurati kroatističku i leksikografsku provjeru i potvrdu predloženog nazivlja.    

Faze projekta 

·         Detaljan pregled relevantnih izvora

·         Sustavno prikupljanje što većeg broja pojmova iz svih grana kemije i papirne industrije  

·         Dogovor o kriterijima ujednačene obrade pojmova i pridodavanja hrvatskoga nazivlja uz poštivanje općih, ali i posebnih načela za tvorbu nazivlja u hrvatskome jeziku

·         Sastavljanje abecedarija hrvatskoga kemijskog nazivlja i nazivlja papirne industrije, njihovih definicija i istovrijednica na engleskome jeziku.


Problemi struke na  koje se želi odgovoriti 

·        Uvesti ujednačeno hrvatsko kemijsko nazivlje i nazivlje papirne industrije u školstvo, znanost i industriju

·        Stvoriti takvu bazu hrvatskoga kemijskog nazivlja i nazivlja papirne industrije koja će biti izgrađena tako da zadrži sustavnost u njezinu neminovnom nadopunjavanju 

Očekivani rezultati projekta 

Projekt Izgradnja hrvatskoga kemijskog nazivlja (KENA) uklapa se u dva temeljna područja Nacionalne strategije znanosti (razvoj informacijske tehnologije i sociokulturne tranzicije iz industrijskoga društva u društvo znanja). Projekt će pridonijeti poboljšanju kvalitete i učinkovitosti visokog obrazovanja i znanstveno-istraživačkoga rada jer će se izgraditi ujednačeno i verificirano nazivlje kojim će se služiti stručnjaci koji se u nastavnom, stručnom i znanstvenom radu bave kemijom i mnogim srodnim strukama poput kemijskoga inženjerstva, biokemijskoga inženjerstva, papirne, prehrambene, tekstilne i grafičke  tehnologije, metalurgije, farmacije, agronomije, graditeljstva i sl. te zainteresirana javnost. Kemijsko strukovno nazivlje postat će dijelom terminološke mreže i znanstvene suradnje među brojnim ustanovama koje se bave različitim aspektima terminološkog rada. U provedbi tih ciljeva pridržavat će se načela posudbe i/ili tvorbe odgovarajućih naziva i organizirati radionice, namijenjene prvenstveno mladim znanstvenicima i stručnjacima, u kojima će se upoznati s rezultatima rada na projektu. U suradnji s Institutom za hrvatski jezik i jezikoslovlje u terminološku bazu podataka unosit će se hrvatski kemijski nazivi, njihove definicije i istovrijednice na engleskom jeziku.

Važnost istraživanja  

Važnost istraživanja ogleda se u izrazitoj potrebi za definiranjem i usvajanjem hrvatskoga kemijskog nazivlja kao osnovice za udžbenike, monografije i publikacije iz domene kemije, a kojih je sve više na hrvatskom jeziku. Pri tome je važno nastojati sačuvati duh hrvatskoga standardnog jezika i postići usklađenost s našom tradicijom, odnosno novijom praksom. Baza hrvatskoga kemijskog nazivlja kao dijela hrvatskoga strukovnog nazivlja zasigurno će doprinjeti ne samo razvoju tih struka, već i razvoju hrvatskoga jezika.

Hrvatsko kemijsko nazivlje nastalo u suradnji kemičara i lingvista jamstvo je očuvanja duha hrvatskoga jezika i stručne vjerodostojnosti nazivlja.  

Suradnja 

Za uspješno sastavljanje baze hrvatskoga kemijskog nazivlja neminovno je sudjelovanje, ali i neposredna suradnja kemičara, jezikoslovaca i informatičara iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Instituta Ruđer Bošković, Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta i Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Kemijsko – tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Splitute Hrvatskoga društva kemijskih inženjera i tehnologai Hrvatskoga kemijskog društva.